O NAMA
JU "Memorijalni centar Sarajevo” jedinstvena je upravna institucija u Bosni i Hercegovini koja ima posebnu ulogu u bosanskohercegovačkom društvu budući da ne postoji niti jedna slična institucija na bilo kojem nivou vlasti (od najviših organa vlasti u BiH pa do lokalne zajednice) koja objedinjuje opus rada i djelatnosti kojima se bavi Memorijalni centar Sarajevo.
VIŠE O MEMORIJALNOM CENTRU SARAJEVO
Koncept rada Memorijalnog centra Sarajevo je inkluzivan i stremi ka tome da u aktivnosti i poslove koji se provode, uključi što veći broj institucija, istaknutih pojedinaca, udruženja i organizacija, kako bi, okupivši akademsku i strukovnu elitu bosanskohercegovačkog društva formirali svijest o važnosti kulture sjećanja, i njenom mjestu u izgradnji države i društva.
Pored fizičke izgradnje i uređenja mezarja, Memorijalni centar Sarajevo njeguje i promovira čuvanje uspomene na najbolje sinove naše Domovine, održava manifestacije koje vraćaju uspomene na njihov lik i velika djela, gradi svijest o univerzalnim vrijednostima: slobodi, pravdi i antifašizmu.
Sa svojim infrastrukturno-tehničkim kapacitetima i stručnim osobljem Memorijalnog centara Sarajevo opremljen je za vršenje komplementarnih djelatnosti koje su neophodne za efikasno i sveobuhvatno upravljanje jednim memorijalnim kompleksom. Sačinjena od pet sektora, uprava Memorijalnog centra proteže se na tri fizički odvojene lokacije u gradu i okolini – tačnije od Memorijalnog kompleksa Kovači u Starom gradu, preko Spomeničkog kompleksa Tunel D-B na Butmiru sve do planine Igman gdje vrši zaštitu lokacije Ratne džamije Igman. Iako fizički odvojene, ove lokacije upravom su objedinjene i uvezane kako sistemima zaštite i video nadzora, tako i sistemima komunikacije i upravljanja, te programom rada, za što postoje sve tehničke pretpostavke i kapaciteti.
Bitno je istaći da je Memorijalni centar Sarajevo, odavno, svojim projektima izašao izvan granica sarajevske regije, tako da je danas nemali broj kako nišana, nadgrobnih spomenika, hajr česmi, kapija i ograda na grobljima i mezarjima, tako i okruglih stolova, izložbi, audio i video materijala, publikacija, zbornika i mnogih drugih oblika intelektualnog kulturno historijskog naslijeđa u kojima je Fond učestvovao, i aktivno učestvuje širom Bosne i Hercegovine.
Kratak historijat Memorijalnog centra Sarajevo
JU Memorijalni centar Sarajevo osnovan je 1997. godine Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo pod nazivom Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca s ciljem postavljanja adekvatnih obilježja na grobljima šehida i poginulih boraca; uređenja, zaštite i održavanja grobalja šehida i poginulih boraca na prostoru Kantona Sarajevo; koordiniranja rada sa boračkim udruženjima, udruženjima šehidskih porodica te Zavodom za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa u vezi zaštite kulturno-historijskih spomenika i poduzimanja zajedničke zaštite i sprečavanja njihove devastacije.
Fond je, od 1997. godine doživio niz statusnih promjena koje su mu povećale obim posla i proširile djelatnost. Već 2002. godine svoju je djelatnost proširio na aktivnosti i manifestacije u cilju podizanja moralne svijesti o potrebi očuvanja spomena na šehide i poginule borce i očuvanje njihovog digniteta, dok u 2006. godini mijenja naziv u Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen-obilježja žrtava genocida i proširuje svoju djelatnost na izgradnju memorijalnih centara, spomeničkih kompleksa i spomen obilježja žrtvama agresije i genocida .
Iako se još od 2002. godine radi na čuvanju spomena na šehide i poginule borce, što podrazumijeva aktivnosti i rad na polju kulture sjećanja, formalni preustroj unutar Fonda se dešava tek 2009. godine Odlukom Upravnog odbora, o usvajanju Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kojim se uspostavlja Odjeljenje za očuvanje i njegovanje tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995, a koje će 2012. godine izmjenom pomenutog pravilnika biti transformisano u Sektor za očuvanje i njegovanje tekovina odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992-1995, narodno-oslobodilačkog rata 1941-1945 i antifašizma i Sektor za muzejske zbirke i postavke. Upravo te godine Fondu je dodijeljen pod upravu Spomenički kompleks Tunel D-B, čime je počeo i intenzivniji rad na polju kulture.
Nešto kasnije, novom Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo, 2018. Godine, Fond mijenja status i naziv postajući Javna Ustanova Fond Memorijala Kantona Sarajevo. Ova faza je označavala zvanični prelazak na širu kulturnu i obrazovnu misiju, da bi 2023. godine ta misija krenula u punom zamahu dodatnim proširenjem djelatnosti te usmjerenjem na naučno-istraživački rad, muzejsku djelatnost, arhiviranje, bibliotečke usluge i razvoj obrazovnih programa.
Fond, 2023. Godine, Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo postaje Memorijalni centar Sarajevo i profilira se kao centralna institucija za proučavanje i očuvanje historije rata u BiH, s posebnim naglaskom na suočavanje s negiranjem historijskih činjenica.
Djelatnosti Memorijalnog centra Sarajevo
Memorijalni centar Sarajevo jedinstvena je institucija u Bosni i Hercegovini i ne postoji niti jedna slična institucija na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 1997. godine Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo s ciljem postavljanja adekvatnih obilježja na grobljima šehida i poginulih boraca kao i uređenja, zaštite i održavanja grobalja šehida i poginulih boraca. Od svog osnivanja pa sve do 2018. godine, kada Memorijalni centar odlukom Skupštine Kantona Sarajevo postaje Javna ustanova, proširena je djelatnost i povećan obim posla.
Pored fizičke izgradnje i uređenja mezarja, Memorijalni centar razvija kulturu sjećanja, kako na period OOR-a tako i na period NOR-a organiziranjem manifestacija, izgradnjom i održavanjem spomenika, pisanom riječju, muzejskom i kulturnom djelatnošću, i slično.
Djelatnosti Memorijalnog centra ustanovljene registracijom iz 2019. godine podrazumijevaju:
a) izgradnju i uređenje grobalja šehida i poginulih boraca pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, spomen kompleksa, memorijalnih centara i spomen-obilježja žrtava genocida;
b) djelatnost javnih subjekata koji pružaju obrazovne, kulturne i druge društvene uloge, osim obaveznog socijalnog osiguranja;
c) izradu i postavljanje muzejskih zbirki i izložbi;
d) očuvanje i rekonstrukcija historijskih mjesta i građevina te sličnih mjesta za posjetioce iz perioda OOR-a 1992-1995, NOR-a 1941-1945 i antifašizma;
e) ratni turizam iz perioda OOR-a 1992-1995 u svrhu razgledanja ili povijesnih proučavanja;
f) izdavačka djelatnost - priprema i izdavanje publikacija, audio i video zapisa, knjiga i naučnih radova iz perioda OOR- a 1992-1995;
g) vršenje i drugih stručnih poslova utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlukama Vlade Kantona Sarajevo i Skupštine Kantona Sarajevo.
Poslovi i zadaci iz djelokruga rada Memorijalnog centra Sarajevo vrše se u okviru izvan organizacione jedinice i osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica, i to:
- Izvan organizaciona jedinica - Kabinet direktora
- Osnovne i unutrašnje organizacione jedinice su:
1. Sektor za pravne, ekonomske i opće poslove:
• Odsjek za pravno - administrativne poslove
• Služba za zajedničke i opće poslove
• Odsjek za ekonomsko – finansijske poslove
2. Sektor za izgradnju, uređenje i održavanje:
• Odsjek za projektovanje i nadzor
• Odsjek za izgradnju i održavanje
• Služba za uređenje i održavanje
3. Sektor za sigurnost:
• Odsjek za fizičku zaštitu i sigurnost
• Odsjek za tehničku zaštitu i počasne poslove
4. Sektor za manifestacije, muzejske zbirke, edukaciju i arhivske poslove:
• Odsjek za naučno-istraživački rad i dokumentaciju
• Odsjek za edukaciju i muzejske zbirke
• Služba za organizaciju manifestacija
Memorijalni centar Sarajvo gradi i uređuje mezarja/groblja, njeguje i promovira čuvanje uspomene na najbolje sinove i kćeri naše Domovine, održava manifestacije koje vraćaju uspomene na njihov lik i velika djela, gradi svijest o univerzalnim vrijednostima: slobodi, pravdi i antifašizmu.