Održano prvo javno predavanje u okviru ciklusa „Sarajevo 1992–1996: Opsada – Otpor – Naslijeđe“ Prva tema Tunel spasa

30.07.2026: Memorijalni centar Sarajevo večeras je zvanično otvorio ciklus javnih predavanja „Sarajevo 1992–1996: Opsada - Otpor - Naslijeđe“, novi program posvećen naučno utemeljenom, dokumentovanom i javnom promišljanju jednog od najznačajnijih perioda savremene historije Bosne i Hercegovine. Ciklus je otvoren predavanjem i razgovorom pod nazivom „30-31. juli 1993. - Noć koja je spojila grad sa ostatkom svijeta“, posvećenim 33. godišnjici prokopavanja Tunela D-B – Tunela spasa.

Program je započeo intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, nakon čega je prisutne pozdravio moderator večeri Edin Krehić, ističući da je cilj novog ciklusa otvoriti prostor za razgovore koji će, uz historijske činjenice, u fokus staviti ljude, njihova iskustva i vrijednosti koje su omogućile opstanak Sarajeva tokom opsade.

Ciklus javnih predavanja zvanično je otvorio direktor Memorijalnog centra Sarajevo, Ahmed Kulanić, koji je istaknuo da naziv ciklusa predstavlja i njegovu osnovnu ideju.

-        Ključne riječi ovog ciklusa javnih predavanja su „Opsada - Otpor – Naslijeđe“. Opsada govori o iskustvu života u opkoljenom gradu. Otpor ukazuje na hrabrost branilaca i snagu građana koji nisu pristali na strah, predaju i beznađe. Naslijeđe šalje poruku o našoj odgovornosti da dokumentujemo, istražujemo i prenosimo istinu budućim generacijama. Memorijalni centar Sarajevo ovim ciklusom želi otvoriti prostor ozbiljnog javnog dijaloga u kojem će se susretati nauka, struka, autentična svjedočenja učesnika događaja i iskustva građana koji su živjeli opsadu i odbranu našeg glavnog grada – naglasio je Kulanić.

Nakon prikazivanja kratkog dokumentarnog filma o Tunelu spasa uslijedio je razgovor u kojem su učestvovali profesorica Indira Buljubašić, dr. Meldijana Arnaut-Haseljić, Sead Lagumdžić – Zenga i mr. Irfan Gazdić. Kroz različite perspektive - lična iskustva, naučna istraživanja, vojnu organizaciju i edukatorsko - muzeološku praksu, učesnici su govorili o historijskom značaju Tunela spasa, njegovoj ulozi u odbrani Sarajeva, svakodnevnom životu ljudi koji su njime prolazili, ali i o važnosti očuvanja autentičnih svjedočanstava za buduće generacije.

Irfan Gazdić je istaknuo da je Tunel spasa nastao kao poduhvat biološkog opstanka, uprkos gotovo nemogućim uslovima gradnje, te da predstavlja jedinstven simbol slobode i otpora. Naglasio je važnost očuvanja historijske istine kroz muzejski rad, ocijenivši da autentičnost Tunela mora ostati sačuvana za buduće generacije.

Indira Buljubašić govorila je o vlastitim iskustvima višestrukih prolazaka kroz Tunel, ističući hrabrost branilaca, ali i žena koje su nosile teret opstanka opkoljenog Sarajeva. Posebno je naglasila da mladim generacijama treba prenositi istinite priče o ratu, podsjećajući da obrazovanje nije prekidano ni u najtežim ratnim okolnostima.

Dr. Meldijana Arnaut Haseljić ukazala je na značaj naučnog istraživanja i sistematskog dokumentovanja ratne prošlosti, ocijenivši da se samo činjenicama i kritičkim pristupom može spriječiti stvaranje alternativnih narativa. Tunel spasa opisala je kao simbol nade, istrajnosti i pobjede života nad neizvjesnošću.

Sead Lagumdžić Zenga podijelio je lična svjedočanstva iz vremena kada je kao pripadnik Prve slavne brigade i komandir vojne policije služio na Tunelu spasa, kroz upečatljive priče o vojnicima i civilima koji su njime prolazili. Poručio je da su upravo takva autentična svjedočenja od ključnog značaja kako bi buduće generacije učile istinu i sačuvale sjećanje na ulogu Tunela u odbrani Sarajeva.

Na kraju njihovog izlaganja, moderator Edin Krehić je otvorio diskusija sa publikom, tokom koje su prisutni imali priliku razgovarati sa učesnicima o različitim aspektima nastanka, funkcionisanja i naslijeđa Tunela spasa.

Ciklus javnih predavanja „Sarajevo 1992–1996: Opsada – Otpor – Naslijeđe“ nastavit će se i u narednom periodu, svakog mjeseca, kroz niz tematskih predavanja i javnih razgovora posvećenih odbrani Sarajeva, iskustvu života u opkoljenom gradu i očuvanju kulture sjećanja, s ciljem da naučno utemeljena istraživanja i autentična svjedočanstva ostanu trajno dostupni javnosti i budućim generacijama.