top of page

U Memorijalnom centru Sarajevo održano peto predavanje ciklusa "Sarajevo 1992-1996: Opsada - Otpor - Naslijeđe" na temu školovanja u opkoljenom Sarajevu

1 minute ago
3 min read

19.11.2026.: U Memorijalnom centru Sarajevo večeras je održano peto predavanje u okviru ciklusa javnih predavanja „Sarajevo 1992-1996: Opsada - Otpor - Naslijeđe“, pod nazivom „Školovanje pod opsadom - Obrazovanje kao čin otpora“, posvećeno organizaciji obrazovanja, iskustvima učenika i prosvjetnih radnika te značaju očuvanja nastavnog procesa u 1425 dana opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.


O ovoj temi govorile su doc. dr. Melisa Forić Plasto, docentica na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Eldina Zolj-Balenović, novinarka, publicistkinja i nekadašnja učenica ratne škole, Anela Ćatić, profesorica i preživjela svjedokinja masakra u kojem su ubijeni učiteljica Fatima Gunić i troje učenika, te Amela Ahmethodžić, prosvjetna radnica koja je svoj nastavnički poziv započela tokom opsade Sarajeva. Razgovor je moderirala Vanja Šunjić.


Predavanje je započelo prikazivanjem kratkog dokumentarnog filma Memorijalnog centra Sarajevo, nakon čega je uslijedio razgovor o ratnom školstvu, svakodnevici učenika i nastavnika te naslijeđu obrazovanja u opkoljenom gradu.


Doc. dr. Melisa Forić Plasto temu je predstavila iz naučne i historijsko-pedagoške perspektive, kroz pitanja uspostavljanja i održavanja nastavnog procesa tokom opsade, organizacije ratnih škola i prilagođavanja nastavnih planova i programa izuzetno teškim okolnostima. Poseban segment razgovora bio je posvećen historijskim izvorima koji omogućavaju rekonstrukciju rada ratnih škola, značaju dokumentovanja nastavničkih i učeničkih iskustava te potrebi da se obrazovanje tokom opsade sistematičnije istražuje i odgovorno predstavlja u savremenoj nastavi historije. Razmatrano je i značenje obrazovanja kao čina otpora, uz potrebu da se očuvanje školstva sagledava bez zanemarivanja stvarnih patnji, opasnosti i gubitaka kojima su bili izloženi učenici i nastavnici.


Eldina Zolj Balenović, koja je tokom opsade pohađala Osnovnu školu „Džemaludin Čaušević“, razgovoru je doprinijela perspektivom djevojčice koja je odrastala i školovala se u ratnom Sarajevu. U središtu razgovora bila su sjećanja na odlazak u školu, izgled školskog dana, odnose s nastavnicima i vršnjacima te pokušaje očuvanja osjećaja normalnosti u okolnostima svakodnevne opasnosti. Otvorena su i pitanja načina na koji su djeca razumijevala strah i ratnu stvarnost, kao i utjecaja tih iskustava na njen kasniji profesionalni rad u novinarstvu i dokumentarnom filmu, kroz koji nastoji sačuvati autentična svjedočanstva o ljudima i događajima iz novije historije Bosne i Hercegovine.


Posebno emotivnu dimenziju predavanja predstavljala je životna priča Anele Ćatić, koja je kao učenica preživjela masakr u školskoj učionici na Alipašinom Polju, 9. novembra 1993. godine, kada su ubijeni njena učiteljica Fatima Gunić i troje učenika. Kroz razgovor o ratnoj učionici, školskim drugovima i učiteljici, u fokus je stavljeno iskustvo djece kojoj je čak i pravo na obrazovanje bilo ugroženo neposrednom opasnošću po život. Posebna pažnja posvećena je važnosti očuvanja individualnih sjećanja na ubijenu učiteljicu i učenike, dostojanstvenom predstavljanju njihovih života i stradanja te odgovornosti obrazovnih i memorijalnih institucija prema budućim generacijama. Anela Ćatić danas je profesorica u Srednjoj medicinskoj školi Sarajevo, a njena životna priča povezuje iskustvo učenice koja je preživjela ratni zločin s profesionalnim pozivom posvećenim obrazovanju mladih.


Amela Ahmethodžić, profesorica razredne nastave, magistrica socijalnog rada i pomoćnica direktorice Osnovne škole „Aleksa Šantić“, govorila je iz perspektive prosvjetne radnice koja je svoj profesionalni put započela tokom opsade Sarajeva. Razgovor je obuhvatio organizaciju nastave u improvizovanim prostorima, pripremanje nastavnih sadržaja bez odgovarajućih sredstava i sigurnih uslova te odgovornost nastavnika koji su, pored prenošenja znanja, nastojali učenicima pružiti podršku i osjećaj sigurnosti. Poseban aspekt njenog iskustva predstavlja činjenica da je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bila i pripadnica Armije Republike Bosne i Hercegovine, zbog čega je razgovor otvorio i pitanje povezanosti odbrane zemlje, zaštite djece i očuvanja obrazovanja kao ulaganja u budućnost društva.


Peto predavanje ukazalo je na višestruki značaj obrazovanja u opkoljenom Sarajevu, koje nije predstavljalo samo nastavak školskih aktivnosti nego i nastojanje da se, uprkos razaranju i svakodnevnoj opasnosti, očuvaju znanje, društvena povezanost i pravo djece na budućnost.


Ciklus javnih predavanja „Sarajevo 1992-1996: Opsada - Otpor -Naslijeđe“ Memorijalni centar Sarajevo realizuje s ciljem dokumentovanja, naučnog sagledavanja i predstavljanja različitih aspekata opsade Sarajeva, povezujući historijska istraživanja s neposrednim svjedočanstvima učesnika i savremenika događaja.


 
 
 

Comments


bottom of page