Otvorena 21. Internacionalna ljetna škola „Mladi i naslijeđe“

U amfiteatru na sarajevskim Kovačima večeras je svečano otvorena 21. Internacionalna ljetna škola „Mladi i naslijeđe“ (ISSYH21), koja se ove godine održava u organizaciji Udruženja HIDR - Centar za mir i baštinu, Međunarodnog foruma Bosna i Memorijalnog centra Sarajevo.

Otvaranje Škole obilježeno je konferencijskim panelom „Jedinstvo i pluralnost u Evropi kroz 21 godinu Internacionalne ljetne škole ‘Mladi i naslijeđe’ - u viziji profesora Rusmira Mahmutćehajića“, posvećenim značaju višedecenijskog rada profesora Mahmutćehajića i njegovom doprinosu razumijevanju Bosne i Hercegovine kao prostora susreta različitosti, dijaloga i zajedničkog kulturnog naslijeđa.

Prostor susreta

Ovogodišnje izdanje Škole organizira se u partnerstvu s ICCROM-om, u okviru trogodišnjeg Memoranduma o saradnji potpisanog 2025. godine, čime se dodatno potvrđuje međunarodni značaj programa koji više od dvije decenije okuplja mlade stručnjake, istraživače i studente iz različitih zemalja.

Internacionalna ljetna škola „Mladi i naslijeđe“ i konferencija „Jedinstvo i pluralnost u Evropi“ tokom protekle 21 godine razvijali su se kao povezani programi, promovišući kulturno naslijeđe kao prostor susreta, međusobnog razumijevanja i izgradnje povjerenja među ljudima i zajednicama.

Memorijalni centar Sarajevo, kao domaćin ovogodišnjeg programa, nastavlja razvijati partnerstva i podržavati projekte koji kroz nauku, obrazovanje i kulturu sjećanja doprinose očuvanju historijske istine, kulturnog naslijeđa i univerzalnih vrijednosti dijaloga i mira.

Profesorica dr. Amra Hadžimuhamedović, predsjednica Udruženja HIDR - Centar za mir i baštinu, izjavila je za TVSA kako se večeras obilježava početak 21. škole, koja je prepoznata u cijelom svijetu.

„Uspostavljeni smo u razorenom Stocu, gdje su studenti iz cijelog svijeta došli restaurirati kulturno naslijeđe“, istaknula je profesorica.

Naglasila je kako sada imaju 1.000 saradnika, od kojih su neki postali profesori, drugi direktori svjetskih muzeja, ali su i dalje dio mreže.

„Format je takav da Škola koristi Sarajevo, Mostar i Stolac kao žive laboratorije. Otvaranje je u Sarajevu, potom idemo u Mostar, a nakon toga dvije sedmice u Stolac na praktični rad“, istaknula je.

Ona je ukazala kako je otvorena mogućnost uključivanja zainteresovanih, jer se svake godine objavi poziv na društvenim mrežama, uz mogućnost dobijanja stipendije za učesnike iz BiH i regije.

Ove godine učesnici dolaze iz 13 zemalja.

Ideje i vrijeme

Večerašnji domaćin, direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić, rekao je da je dvadeset i jedna godina postojanja jedne škole dokaz da ideje mogu nadživjeti vrijeme u kojem su utemeljene, da znanje može postati tradicija, a tradicija temelj budućnosti. Prema njegovim riječima, ova škola danas predstavlja međunarodnu platformu susreta, dijaloga i zajedničkog promišljanja o tome kako kulturno naslijeđe može biti pokretač mira, obnove i društvene kohezije.

„Posebnu vrijednost daje činjenica da se danas razvija u partnerstvu sa ICCROM-om, vodećom svjetskom organizacijom za očuvanje kulturne baštine, čime Bosna i Hercegovina postaje mjesto na kojem se stvaraju znanja važna i za druge zemlje koje prolaze ili su prošle kroz iskustva razaranja i obnove“, smatra Kulanić i dodaje da je kulturno-historijsko naslijeđe zbir iskustava čovječanstva u kojem su pohranjeni identitet, pamćenje, vrijednosti i odgovori na pitanja ko smo bili, ko jesmo i kakvo društvo želimo biti.

„Kada nestane naslijeđe, nestaje dio kolektivnog sjećanja jednog naroda. Bosna i Hercegovina to razumije možda bolje od mnogih drugih. Naša kulturna dobra bila su sistematski napadana upravo zato što su predstavljala svjedočanstvo višestoljetnog zajedničkog života. Ali upravo zbog toga njihova obnova nikada nije bila samo građevinski posao, ona je uvijek bila obnova povjerenja, obnova zajednice i obnova nade“, poručio je direktor Memorijalnog centra Sarajevo.

Zbog toga je, smatra, posebno značajno što se iskustva Bosne i Hercegovine danas dijele s mladim ljudima iz različitih dijelova svijeta.

„Ono što smo mi naučili kroz vlastita iskustva može pomoći drugima da svoje naslijeđe zaštite prije nego što bude ugroženo ili da ga obnove nakon razaranja. Istovremeno, mi učimo od drugih o novim metodama konzervacije, dokumentovanja, upravljanja rizicima, digitalne zaštite i uključivanja lokalnih zajednica u očuvanje baštine. Upravo u toj razmjeni znanja leži najveća vrijednost međunarodne saradnje“, rekao je Kulanić.

Javna odgovornost

On je naglasio da profesorica Hadžimuhamedović već decenijama pokazuje da je zaštita kulturnog naslijeđa javna odgovornost, moralna obaveza i trajna borba da ono što je vrijedno ostane dostupno budućim generacijama.

„Večeras se, međutim, okupljamo i s osjećajem duboke zahvalnosti prema čovjeku bez čije vizije ovaj program ne bi postojao. Rahmetli akademik profesor Rusmir Mahmutćehajić bio je jedan od najvećih intelektualaca koje je Bosna i Hercegovina dala. Bio je mislilac čije su ideje daleko nadilazile granice naše zemlje. Govorio je da Bosna nije historijska slučajnost, nego civilizacijska činjenica. Da njena posebnost nije u jednolikosti, nego u sposobnosti da različitosti žive zajedno, bez odricanja od vlastitog identiteta“, istaknuo je direktor Kulanić.

Otvaranjem 21. Internacionalne ljetne škole „Mladi i naslijeđe“ još jednom je potvrđeno da je kulturno naslijeđe jedan od najvažnijih temelja dijaloga, međusobnog razumijevanja i zajedničke budućnosti.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

•